Iz medija
Pročitajte kako moj rad živi izvan korica knjige
Mjesec hrvatske knjige u KGZ „Voltino“, 6. studenoga 2025.
Andrea iz Lamona books i ja razgovarale smo o tematici oba romana, sadržaju, klasičnim i mojim junakinjama, pisanju… Bilo je zanimljivo, veselo i poučno. Čitateljice su se uključile svojim komentarima o pročitanim romanima što jer potaknulo poticajnu raspravu.
Jedan od dražih komentara ove lijepe književne večeri bio je komentar strastvene čitateljice/članice Čitateljskog kluba KGZ Voltino, Mirjane: Roman je “krimić”, atmosfere, slutnje i događanja kao u danskim trilerima. Međutim, ovdje autorica spretno i suptilno povezuje 6 ženskih likova: Sonju Emu, Noru, Anu, Barbaru i Tenu (imena likova iz djela klasične književnosti) u zajedničkom cilju – osvajanja pažnje/zanimanja jednog muškarca. Radnja romana je cijelo vrijeme dinamična, intrigantna od početka do kraja, puna napetosti, složenih emocija, slutnja i tajna. Svaki ženski lik svemu tome daje još svoj osobni “tač”. Roman tako postaje metafora suživota stanara/podstanara u jednoj zgradi (može biti bilo koja u bilo kojrem gradu) kroz napetu priču neočekivanih događaja i obrata. „Podstanarke“ svakako preporučujem svojim prijateljicama-čitateljicama.
Mjesec hrvatske knjige u KGZ Tina Ujevića, 23. listopada 2025.
U KGZ Tina Ujevića na zagrebačkoj Trešnjevci, u sklopu Mjeseca hrvatske knjigen a susretu s dvadesetak čitalačkih entuzijasta moderatorica Andrea Krajinović iz KroBuk čitalačkog kluba i ja razgovarale smo o romanu Podstanarke. Istražile smo kako je bilo odabrati književne junakinje klasične književnosti i dati im novu ulogu, zašto sam odabrala baš njih i koju bih novu junakinju „ubacila“ u zagrebačku zgradu kao podstanarku da mogu. Razgovarale smo o zahtjevnoj temi femicida i nestalnosti potrebe za podrškom i pomoći o kojima progovara roman Podstanarke i poovezale to sa stanjem u današnjem društvu. Razgovarale smo i o samom procesu pisanja, kako ja to radim i otkud crpim ideje.
Na kraju, na pitanje iz publike:
– Što želim poručiti svojim romanima?, odgovor je:
– Da slušamo i čujemo jedni druge, ne zatvaramo oči pred životnim težinama i razgovaramo o onom što se oko nas događa. Književnost mora propitkivati stanje u društvu, to je važan dio stvaralačkog procesa pisanja. A posljedično, i čitanja.
Majda Tometić u NACIONAL podcastu „Tako Dobro!“
U podcastu NACIONAL News Magazina govorim o svom prvom romanu Podstanarke, književnom djelu koje se bavi temama nasilja i femicida kroz sudbine šest žena i njihove unutarnje borbe, šutnje i emocionalne lomove. U razgovoru se vraćam na motive koji su me potaknuli da roman započne femicidom, ali i na simboliku naslova Podstanarke kao metafore privremenosti, nesigurnosti i emocionalnog izgnanstva u kojem se mnoge žene nalaze. Dotaknula sam se i svog profesionalnog puta — dugogodišnjeg rada u obrazovanju, najprije kao učiteljica, a potom i kao ravnateljica osnovne škole. Govorim o razlozima zbog kojih sam napustila školski sustav, o administrativnim pritiscima koji su s vremenom potisnuli kreativnost i smisao nastave te o važnosti suvremenog, integriranog pristupa učenju koji potiče kritičko mišljenje, slobodu izražavanja i kreativne oblike rada. Osvrćem se na iskustva osuvremenjivanja lektire i poticanja učenika na drugačije čitanje književnosti, kao i na trenutak u kojem sam shvatila da moram napraviti profesionalni zaokret. Ovaj razgovor doživljavam kao važan prostor javnog izgovaranja onoga o čemu se još uvijek prečesto šuti.
Cijeli podcast možete pogledati na YouTube kanalu klikom ovdje.
